Zahvaljujući moždanom pejsmejkeru, elektrode postavljene na pacijenta mogu se kontrolisati bez dodirivanja pacijenta, a bolest se može kontrolisati prilagođavanjem kako bi se ispravile pritužbe pacijenta. Operacije moždanog pejsmejkera koje koriste naprednu tehnologiju nose manji rizik od drugih operacija neurohirurgije. Kvalitet života pacijenata koji su bili podvrgnuti operaciji moždanog pejsmejkera, posebno pacijenata s Parkinsonovom bolešću, može se povećati, a njihov svakodnevni život može se nastaviti uobičajenim tokom.

U kojim se bolestima koristi?

Mozak pejsmejker se koristi za minimiziranje simptoma nekih bolesti.

• Parkinsonova bolest
• Epilepsija
• Poremećaji tremora u nekim dijelovima tijela (esencijalni tremor)
• U nekim dijelovima tijela (Dystonia) uočavaju se bolesti nevoljne kontrakcije
• Tic poremećaj (Tourette)
• Opsesivno-kompulzivni poremećaji
• Velika depresija
• Pored ovih bolesti, provode se studije o upotrebi moždanih pejsmejkera za Alchajmerovu bolest i gojaznost.

Koji su njegovi efekti?

Nakon operacija moždanog pejsmejkera, pacijenti se mogu vrlo brzo vratiti svakodnevnom životu. Naročito se svakodnevni život pacijenata s Parkinsonovom bolešću i pacijenata koji doživljavaju nevoljne kontrakcije mijenja ovisno o ovim simptomima. Razlozi kao što su drhtavi napadi i prekomjerna kontrakcija mišića uzrokuju da pacijenti ne mogu kontrolirati svoje kretanje. Zahvaljujući moždanom pejsmejkeru, pacijenti koji pate od ovih simptoma vraćaju se u početne faze svoje bolesti. Dok većina pacijenata koji su bili podvrgnuti operacijama moždanog pejsmejkera smanjuje svoje doze lijekova, neki od njih zaustavljaju lijekove koje u potpunosti koriste.
Iako moždani pejsmejker efikasno leči simptome, on ne eliminiše bolest. Većina neuroloških bolesti uzrokovana je oštećenjem određenih dijelova mozga. Mozak pejsmejker ne vraća ova oštećena područja u normalu. Ipak, efikasan je u ublažavanju simptoma kao što su tremor, nemogućnost kontrole kretanja i spori pokreti kod pacijenta, koji se razvijaju zbog disfunkcije ove regije.
Zahvaljujući moždanom pejsmejkeru, ovi simptomi su minimizirani, posebno kod pacijenata s Parkinsonovom bolešću. Nakon operacija moždanog pejsmejkera, pojedinci u 10. godini bolesti i oni sa uznapredovalom Parkinsonovom bolešću mogu se vratiti u prvu fazu bolesti. Pacijenti koji ne mogu obavljati svakodnevne zadatke kao što su zakopčavanje košulje, priprema hrane ili vezivanje cipela i koji su isključeni iz društvenog života mogu nastaviti svoj svakodnevni život bez potrebe za pomoći.

Kako se izvodi operacija moždanog pejsmejkera?

Svrha primjene moždanog pejsmejkera je davanje električne stimulacije područjima mozga oštećenom i oštećenom električnom aktivnošću u redovnim intervalima. U tu svrhu prvo je potrebno napraviti moždanu mapu pacijenata. MRI i druge metode snimanja koriste se za mapu. Zatim, uzimajući u obzir ovu mapu, određuju se regioni u koje bi trebalo postaviti elektrode, a u ova područja se postavljaju tanki kablovi koji će osigurati električnu aktivnost. Baterija koja će dati električni stimulans stavlja se ispod ključne kosti ili u šupljinu grudnog koša.

Iako je opći proces operacije moždanog pejsmejkera ovakav, niz procedura se primjenjuje prije, za vrijeme i nakon operacije.

Preoperativni period

Prije operacije pacijentima se vrše različiti testovi i pregledi kako bi se utvrdilo njihovo stanje. MRI i tomografija mozga su metode snimanja koje se koriste za izradu moždanih mapa pacijenata. Osim toga, izvode se neki testovi kako bi se utvrdila prikladnost pacijenta za anesteziju.
Testovi krvi i urina se izvode kako bi se procijenilo opće stanje pacijenta. Testovi koji ukazuju na trenutni zdravstveni status pacijenta, kao što su broj krvi, hormonski status i funkcije bubrega, provode se kako bi se utvrdilo da li je pacijent spreman za operaciju. Pored ovih testova, primjenjuju se i drugi testovi koje ljekari smatraju prikladnim.
Operacije moždanog pejsmejkera utiču na pacijente fizički i psihički. Iz tog razloga se provode intervjui sa psihijatrijom za pacijente koje ljekari smatraju prikladnim za pružanje pomoći.

Nakon slušanja pacijentove medicinske istorije, učenja korištenih lijekova, te ovih pregleda i testova, pacijent je spreman za operaciju.

Operacija

Operacije moždanog pejsmejkera mogu se obaviti dok je pacijent budan ili pod anestezijom. Ovo je određeno pacijentovom bolešću i preferencijama ljekara. U operacijama koje se izvode dok je pacijent budan, buši se mala rupa gdje hirurzi i elektrode primjenjuju lokalnu anesteziju u područjima utvrđenim na mapi mozga. Iako su pacijenti svjesni tokom ove procedure i prilagođavanja elektroda, ne osjećaju bol. Baterije se stavljaju ispod pacijentove kože, obično u grudni koš. Stoga se opća anestezija primjenjuje na pacijente tako da ne osjećaju bol tokom operacije. U operaciji koja se izvodi pod anestezijom, pacijent se prvo uspava. Zatim se elektrode postavljaju na ciljano područje, a postavljanje baterije se izvodi u istoj sesiji.

U operaciji koja se izvodi pod anestezijom, pacijent se prvo uspava. Zatim se elektrode postavljaju na ciljano područje, a postavljanje baterije se izvodi u istoj sesiji.

Operacije moždanog pejsmejkera će biti među najrizičnijim operacijama na mozgu. Trajanje operacije varira od pacijenta do pacijenta, ali je u prosjeku između 2 i 5 sati.

Postoperativni period

Pacijenti bi trebali biti u bolnici prvog dana nakon operacije pejsmejkera zbog mogućnosti nekih komplikacija. Očekuje se da će nakon operacije imati bol u glavi. Uz bol, vrtoglavica je jedna od uobičajenih nuspojava. Medicinska intervencija je potrebna ako su ovaj privremeni bol i vrtoglavica nenormalno teški.

Iako su operacije moždanog pejsmejkera jedna od operacija bez rizika, moguće je imati neke komplikacije i nuspojave, kao u bilo kojoj operaciji. Vaskularne okluzije, infekcije, krvarenje, poremećaji vida, gubitak ravnoteže i oštećenje živaca su neke od komplikacija koje se mogu pojaviti.

Šta su Rizici hirurgije moždanog pejsmejkera?

Operacije moždanog pejsmejkera nose manji rizik od drugih operacija koje se izvode u oblasti neurohirurgije. Međutim, ima neke faktore rizika koji će se vjerovatno vidjeti u svakoj operaciji. Studije pokazuju da su teške komplikacije uočene u operacijama moždanog pejsmejkera u prosjeku oko 2%-3. U poređenju sa ovim teškim komplikacijama, manje komplikacije se javljaju kod otprilike 10% pacijenata.

SNeke komplikacije koje se mogu vidjeti tokom i nakon operacije moždanog pejsmejkera su:

• Krvarenje mozga
• Problemi sa ranama
• Gubitak vida
• Smjene u moždanim elektrodama
• Kontaktni poremećaji
• Često postavljana pitanja

Frequently Asked Questions

Da li moždani pejsmejker utiče na svakodnevni život?

Mozak pejsmejker koji se koristi za uklanjanje simptoma nekih bolesti ne utiče na svakodnevni život. Oni sa moždanim pejsmejkerom mogu da održe svoj svakodnevni život kao zdrave osobe.

Koliko dugo se može koristiti moždani pejsmejker?

Mozak pejsmejker, koji funkcioniše slično bateriji, takođe ima specifičan životni ciklus. Životni vijek moždanih pejsmejkera koji se koriste za različite bolesti također varira. Mozgalice koje se primjenjuju na pacijente s Parkinsonovom bolešću općenito se koriste 3-5 godina. Kod pacijenata sa distonijom, trajanje baterije je kraće zbog razlika u primjeni. Punjivi pejsmejkeri za mozak mogu se koristiti više od pet godina. Predviđeni vijek trajanja ovih baterija je otprilike 15 godina.

Mogu li se pacijenti sa moždanim pejsmejkerom baviti fizičkom aktivnošću?

Da. Pacijenti s moždanim pejsmejkerom mogu obavljati sve vrste fizičkih aktivnosti poput zdravih osoba. Mogu redovno vježbati, plivati i baviti se sportovima kao što su fudbal i tenis. Međutim, ekstremne sportove i vožnju treba izbjegavati kako bi se spriječile povrede glave od nesreća.

Ko ne može imati moždani pejsmejker?

Pacijenti koji će biti podvrgnuti operaciji moždanog pejsmejkera moraju ispuniti neke kriterije. U ranoj fazi pacijenti s Parkinsonovom bolešću koji reaguju na liječenje lijekovima, korištenje moždanog pejsmejkera nije poželjna metoda, posebno u prvih pet godina. Mozgarni pejsmejker se ne primenjuje kod pacijenata sa umerenom i teškom demencijom, kod pacijenata sa teškim depresivnim epizodama i kod pacijenata sa stanjem koje sprečava uzimanje anestezije.

Da li je infekcija viđena nakon primjene moždanog pejsmejkera?

Većina istraživača ističe da se 3% slučajeva infekcije vidi nakon primjene moždanog pejsmejkera. Većina ovih infekcija se vidi u području grudnog koša, gdje se postavlja napajanje.

Mogu li pacijenti sa moždanim pejsmejkerom imati koristi od radiološkog snimanja?

MRI, tomografija, metode snimanja mozga i rendgenski uređaji ne utiču na pacijente sa moždanim pejsmejkerima. Međutim, za ove pacijente se ne preporučuje snimanje tijela magnetnom rezonancom.

Mogu li se kasnije ponovo koristiti punjivi pejsmejkeri mozga?

Iako ova situacija varira ovisno o modelu punjivih moždanih pejsmejkera, moguće je napuniti većinu punjivih modela nakon gašenja.

Koliko je potrebno pacijentima da se oporave nakon operacije moždanog pejsmejkera?

Prosječno vrijeme oporavka pacijenata nakon operacije je mjesec dana. Ovaj mjesec uključuje prvih nekoliko dana kada se pacijent posmatra i 10-14 dana dok se preljev i šavovi ne uklone. Ovaj period može biti duži u slučaju komplikacija kao što su uporne nuspojave./p>

Da li operacije moždanog pejsmejkera u potpunosti liječe srodnu bolest?

Ne. Mozak pejsmejker se koristi za minimiziranje simptoma bolesti kao što su Parkinsonova i distonija. Odsustvo simptoma kao što je tremor nastaje zbog upotrebe moždanog pejsmejkera. U tom smislu, pacijenti pokazuju iste simptome kada se pejsmejker ne koristi.